Vrijeme pred ekranima može se odnositi na vrijeme provedeno na pametnim telefonima, tabletima, televizorima ili video igricama. To bi moglo značiti slanje poruka prijateljima, pasivno gledanje videa ili filmova ili npr. igranje igrica… Kako bismo dodatno zakomplicirali stvar, to vrijeme odnosi se i na učenje, pisanje domaće zadaće te pregledavanje interneta i na stvaranje kreativnih sadržaja. Iz svega navedenoga važno je naglasiti i zaključiti da je kvaliteta samog sadržaja kojemu su djeca izložena mnogo važnija varijabla, nego samo vrijeme provedeno pred ekanima.
Korištenje interneta i digitalnih tehnologija neizostavni su dio naše svakodnevice stoga donosimo par savjeta za vrijeme provedeno uz elektroničke uređaje.
Evo nekoliko načina za uspostavljanje zdravih navika provođenja vremena pred ekranima
- Provjerite sam sadržaj prije nego ga dopustite djeci, a možete ga i korisititi zajedno s djetetom, korisitite roditeljsku kontrolu sadržaja
- Nadzor i kontrola – Potpuna izolacija djece od interneta ima jednako štetan učinak kao i roditeljsko nekontroliranje nad provođenjem dječjeg vremena online
- Komuniikacija – Otvoreno razgovarajte sa svojom djecom o videoigrama i sadržaju s kojim se bave na mreži. Komunikaciju usmjerite na kritičko promišljanje konzumiranog sadržaja
- Ponašanje online – Naučite djecu da olako ne dijele svoje osobne informacije te da ne dijele ono što ne bi rekli ili podijeliti uživo. Internet briše društvene kočnice te dopušta djeci da čine stvari koje ne bi „licem u lice“
- Jasna pravila o vremenu pred ekranima – Vaša djeca mogu znati mnogu više od vas o tehnologija, ali vi ste roditelj! Dopušteno Vam je postaviti pravila i tražiti njihovo poštivanje.
- Neprimjereni sadržaj – Eventualnu izloženost neprimjerenom sadržaju iskorisite za razvoj povjerenja tako da vam se dijete uvijek može obratiti s problemima. Na taj način možete rješavati probleme zajedno, a vaše dijete neće šutjeti, osjećati se izolirano i uplašeno
- Prepoznavanje nasilja na internetu – odnosi se na svako zlostavljanje, prijetnju, uznemiravanje ili omalovažavanje koje se odvija putem digitalnih platformi poput društvenih mreža, e-maila, poruka ili online igara. Ovo može uključivati osobne uvrede, širenje lažnih informacija: lažne glasine ili klevete koje mogu naštetiti reputaciji osobe, uznemiravanje koje uključuje neprestano slanje prijetećih ili uvredljivih poruka i isključivanje iz grupnih razgovora ili online zajednica s ciljem emocionalnog povređivanja.
– Postavite vrijeme “bez zaslona”: odredite razdoblja bez zaslona, poput vremena obroka i jedan sat prije spavanja. Ovo je osobito važno za manju djecu kako bi se naučila nositi sa dosadom. Dosada često potiče djecu na kreativnost i rješavanje problema, a digitalni detoks može ih potaknuti da se sami zabave i razvijaju neke nove vještine.
– Pravilo o punjenju mobitela- Potaknite punjenje uređaja, osobito mobilnih telefona, izvan spavaće sobe kako bi djeca stekla higijenu spavanja i bolji san
– Budite dobar primjer djetetu – pokažite zdrave navike korištenja elektroničkih uređaja, kao što je stavljanje telefona na “ne ometaj” tijekom obiteljskog vremena i tijekom objeda. Pokažite djetetu kako održati balans između on i off aktivnosti vlastitim dobrim primjerom.
Na što treba pripaziti?
Obratite pažnju na to kako se vaša djeca ponašaju tijekom i nakon gledanja televizije, igranja videoigara ili druženja na internetu. Važno je primjetiti bilo kakve promjene u ponašanju. Ukoliko primjetite utjecaj na san vašeg djeteta, utjecaj na njegovo raspoloženje i na učenje, osobito pad akademskog uspjeha, tada bi se to smatralo pretjeranom upotrebom” (dr.Ameenuddin, Mayo Clinic). Treba pipaziti i na promjene navika vezanih uz korištenje ekrana tj. na produljivanje vremena korištenja tehnologija. Ako primijetite da dijete skriva svoje online aktivnosti ili je iznenada postalo tajnovito, ili se povlači u sebe to može biti znak da se suočava s problemima. Svako je dijete drugačije te je važno primjetiti i reagirati ukoliko se simptomi nekih ranijih problema pogoršavaju.
Prednostii i zamke:
Od učenja jezika putem aplikacija do online tečajeva i virtualnih učionica, tehnologija nudi nove načine za učenje i stjecanje vještina. No, iako nam digitalni alati olakšavaju učenje, važno je razumjeti njihove prednosti, kao i moguće zamke koje mogu utjecati na motivaciju, fokus i uspjeh. EduCentar ukazuje na zamku kako je na digitalnim uređajima vrlo lako skrenuti s puta – samo jedan klik može odvesti dijete na društvene mreže ili neki zabavni sadržaj. To naposlijetku dovodi do gubitka fokusa i produžuje vrijeme potrebno za učenje. Da se to ne bi dogodilo, vaše dijete mora imati razvijene određene vještine poput kontrole i samodiscipline. Nadalje, iako su digitalni alati za učenje i virtualne učionice korisni, ponekad je teško održati motivaciju bez osobnog kontakta s drugim ljudima te se također preporuča balanas između ta dva načina učenja i njihova kombinacija.
Kada govorimo o videoigrama, posebno strateškim ili edukativnim, dokazano je da iste imaju pozitivan utjecaj na različite kognitivne funkcije igrača, poput pažnje, percepcije i snalaženja u prostoru, donošenja odluka i rješavanja problema (Reynaldo i sur., 2021.), a neke videoigre potiču igrače na rješavanje problema koji se pojavljuju u dinamičnim okruženjima poput strateških videoigara „SimCity“ i „Sid Meier’s Civilization“.
Problematično korištenje
U današnjem digitalnom svijetu, vrijeme pred ekranima dio je svakodnevnog života. Iako su navedene i brojne prednosti, prekomjerno korištenje ovih tehnologija može dovesti do problematičnog korištenja, a koja utječe na mentalno zdravlje, međuljudske odnose i ometa svakodnevne aktivnosti.
Vremenska ograničenja po dobi (The American Academy of Pediatrics)
Djecu do 18 mjeseci ne preporuča se izlagati ekranima, osim u slučaju video poziva
Djeci od 18mj. do 2 godine preporuča se osigurati isključivo kvalitetan sadžaj
Za djecu dobi od 2 to 5 god. preporuča se ograničiti vrijeme pred ekranima do jednog sata
Za djecu dobi od 6 do 18 god. do dva sata
Kada se zabrinuti i potražiti pomoć?
Izvješće Svjetske zdravstvene organizacije iz 2024.godine definira problematičnu upotrebu ekrana kao obrazac ponašanja koje karakteriziraju simptomi slični drugim ovisnostima. To uključuje nemogućnost kontrole korištenja ekrana, doživljavanje simptoma apstinencije kada se ekrani ne koriste, zanemarivanje drugih aktivnosti u korist ekrana poput izolacije od prijatelja i obitelji zbog prekomjernog korištenja interneta ili igranja igara. Također pažnju treba obratiti i na situacije suočavanja s negativnim fizičkim i emocionalnim posljedicama u svakodnevnom životu zbog pretjerane upotrebe ekrana (umor, glavobolje, problemi s vidom, bolovi u vratu i leđima, poremećaji spavanja, smanjenje emocionalne stabilnosti). Ovdje bi kao zabrinjavajućim dodali i slučajeve korištenje interneta za bijeg od stvarnosti (za izbjegavanje stresa, anksioznosti ili drugih emocionalnih problema), gubitak interesa za druge aktivnosti (ako dijete više ne uživa u hobijima ili aktivnostima koje je nekada voljelo).
Iako su ovdje navedene prednosti korištenja digitalnih alata pri učenju, a videoigre nude različite oblike zabave, važno je osvijestiti potencijalne rizike koje one nose te biti svjestan prednosti i mana.
Zaključno bi se moglo reći da nema razloga za brigu ukoliko djeca koriste visokokvalitetne medije prilagođene dobi, ako je djetetovo ponašanje pozitivno i ako je njihovo vrijeme pred ekranom uravnoteženo, a dan im je ispunjen s mnogo drugih zdravih aktivnosti bez ekrana tako da treba osmišljavati alternativne aktivnosti
Za pisanje ovoga teksta korišteni su mrežni izvori: Common Sense, Eduka Centar, Mayo Clinic, , The American Academy of Pediatrics, WHO
